Stručni skup Lag Posavina, Etično bankarstvo

Udruga Inforur Koška sudjelovala je na stručnom skupu 25. srpnja u Lagu Posavina. Tema stručnog skupa je bila Etično bankarstvo. Tako je Goran Jeras pokretač ideje o etičnom bankarstvu i Krešimir Prevendar kordinator mreže su objasnili početke, odnosno bit etične banke i način polovanja u drugim zemljama EU. Etična banka sada djeluje kao Zadruga za etično financiranje, osnovana u travnju, koja danas broji 300 članova, građana, poduzeća, udruga civilnog društva, sindikata, jedinica lokalne samouprave i drugih zadruga; biti osnivač i jedini dioničar banke, a početkom rada očekuju dobivanjem licence HNB-a te kreću službeno s radom početkom 2015 godine. Što mogu očekivati građani od etične banke? Objasnio nam je Goran Jeras, da etična banka neće poslovati kao komercijalne banke, osnovna je razlika između etičnih i komercijalnih banaka ta da su etične banke orijentirane na dobrobit zajednice, a ne profit, te se okreću lokalnoj zajednici i ljudima. No, te banke, a njih je 25 u FEBEA-i, nisu neprofitabilne i nijedna nije u gubicima. Profit ne isplaćuju dioničarima, investiraju ga u nove kredite i projekte lokalnih zajednica. Etična banka imati će individualniji pristup svakom svom klijentu kroz mrežu članova svoje zadruge, imat će kredite s kamatama 2 do 3 posto, uz individualni pristup i procjenu rizičnosti,  koja neće kao kod komercijalnih banaka banaka biti usmjerena na povijest poslovanja, na Bon 1 i 2, već na ublažavanje i smanjivanje rizika uz pomoć i savjete ebanke. Građani mogu računati da minusa na tekućem neće biti, kao ni nenamjenskih kredita, ali hoće namjenskih: stambenih, automobilskih, bijela tehnika, obrazovanje, liječenje…Jeras je i objasnio sadašnje stanje bankarskog sektora, štoviše, prije krize imale su nešto niži prinos na aktivu od komercijalnih banaka, no danas im je taj prinos 0,53 posto, a ostalim bankama 0,37 posto. Jeras kaže da je došlo vrijeme da se banke vrate svojim korijenima, kada su ih osnivali građani, poduzetnici u lokalnim zajednicama kako bi zajedno uspjeli napraviti ono što sami nisu mogli, te da je svima jasno da je prošlo vrijeme visokih prinosa koji su dugoročno neodrživi nego je prava vrijednost ulaganja društvena korist koju donose. Čak 40 posto bankovnog sektora u Njemačkoj čine male banke i štedionice koje su vezane uz lokalne projekte. Sparkasse u Njemačkoj posluje kao i prije dva stoljeća te financiraju lokalne projekte, lokalnu industriju i desetke tisuća malih kooperanata što i jest motor njemačke ekonomije. Na njih je, veli Goran Jeras, postojao pritisak da se promijene oko 2000. godine no danas one banke koje su se smijale Sparkasseu traže od države pomoć, otpuštaju zaposlene, imaju znatno veću stopu loših kredita…
IMG_20140725_182549

IMG_20140725_182602