Komasacija poljoprivrednog zemljišta

Voditelj tribine bio je prof. dr. sc. Ivo Grgić, predsjednik HAED-a i zamjenik predsjednika Kluba znanstvenika UBH Prsten koji je na početku predavanja pozdravio sve nazočne i najavio temu o kojoj je govorila ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište mr. sc. Blaženka Mičević.
Na početku izlaganja istaknula je da je cilj komasacije pridonijeti razvoju kompetitivnog poljoprivrednog sektora i održiva ruralnog razvoja u Hrvatskoj. Poljoprivreda je definirana kao strateška grana gospodarstva RH u kojoj ukupna površina poljoprivrednog zemljišta iznosi 2 700 000 ha. Prema DZS-u korištena poljoprivredna površina 2013. iznosi 2 603 970 ha, od toga na državno poljoprivredno zemljište otpada 738 126 hektara. Kako je deklarativno opći cilj ”unapređenje sela i razvoj poljopivredne proizvodnje“ za koji se svi zalažu potrebno je rezimirati postojeće stanje sela i ruralnog prostora i vidjeti kolika je usitnjenost posjeda, kakva je zakonska regulativa, koliko je neobrađenog zemljišta, mladih obitelji poljoprivrednika, staračkih domaćinstava, koje se tehnologije koriste u poljoprivredi, kako se rješavaju štete od suše, poplava, problemi navodnjavanja i odvodnje, te, na kraju, kakva je uopće konkurentnost naših poljopivrednika? Jedna od mjera za sanaciju s kojom bi se smanjili ili potpuno sanirali problemi u poljoprivredi jest komasacija zemljišta.
Napokon, nakon 24 godine može se ustvrditi da se na tom planu Hrvatska pomaknula s mjesta. Temeljem prijedloga Ministarstva poljoprivrede iz 2014. na snagu je 20. svibnja 2015. stupio novi Zakon o komasaciji. Zadnji Zakon o komasaciji bio je donesen za vrijeme Jugoslavije, 1987. godine. Prema podacima Državne geodetske uprave iz 2013. u razdoblju od 129 godina, od 1862. – 1991. u Hrvatskoj je komasirana površina iznosila 822 704 hektara.

Naime, u Hrvatskoj se od 1991. do 2008. nije provodila komasacija. Zbog nepostojanja zakonskog okvira u provedbi nije realiziran poseban ugovor iz 2008. godine između RH i Kraljevine Švedske o implementacijskoj fazi projekta ”Komasacija u Republici Hrvatskoj“. Svrha mu je bila podupiranje nacionalne politike okrupnjavanja zemljišta kroz dizajn i razvoj zakonskog okvira za okrupnjavanje zemljišta. Dok se u Hrvatskoj nije ništa poduzimalo, komasaciju su provodile: Slovenija, Srbija, Makedonija, Češka, Poljska, Bugarska, Rumunjska, Turska, Njemačka, Litva, Latvija, Estonija.
Ciljevi novodonesenog zakona okrupnjavanje je katastarskih čestica u veće i pravilnije radi njihova ekonomičnijeg iskorištavanja i stvaranja povoljnijih uvjeta za razvoj proizvodnje; osnivanje i izgradnja poljoprivrednih putova, izgradnja vodnih građevina za melioracije – hidromelioracijskih sustava za odvodnju s pravilno oblikovanim poljoprivrednim parcelama te kanalskom i putnom mrežom s odgovarajućim objektima; izvođenje i drugih radova na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi, sređivanje imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu. Zakon omogućava povećanje konkurentnosti poljoprivrednika stvaranjem povoljnijih uvjeta za proizvodnju jer omogućava kupovinu i prodaju zemljišta u postupku komasacije; prenamjenu zemljišta (slabije plodna u šumska ili močvarna područja), izgradnja prometnica u skladu s krajobrazom.

Osim poboljšanja uvjeta života i rada poljoprivrednika na selu, stvorilo bi se i transparentno tržište nekretnina: novi katastar i zemljišne knjige, osiguranje posjeda i vlasništva, te novih prostornih podataka.
Postupak se provodi na temelju višegodišnjih planova (pet i više godina) u kojima se definiraju prioritetne površine, izvori financiranja i rokovi za provođenje. Programe priprema Agencija za poljoprivredno zemljište, sklapa ugovore, objavljuje javne natječaje za izvođenje stručnih geodetskih radova za izgradnju vodnih građevina, zaključuje ugovore s izabranim ponuditeljima. Prije pokretanja postupka komasacije saziva se skup vlasnika i posjednika, predstavnika lokalne i područne samouprave te treće zainteresirane osobe.

Agencija imenuje povjerenstvo za procjenu zemljišta. Župan imenuje županijsko komasacijsko povjerenstvo na prijedlog Ministarstva pravosuđa. Državno komasacijsko povjerenstvo imenuje i razrješava Vlada RH na prijedlog Ministarstva pravosuđa, a ono odlučuje o žalbama protiv rješenja županijskog komasacijskog povjerenstva. Odbor sudionika komasacije sastavlja županijsko komasacijsko povjerenstvo koje je sastavljeno od sudionika komasacije te je njegova uloga savjetodavna. Implementacija komasacije počinje 2016. godine, a u 2015. u realizaciji su pilot-projekti kojima je svrha provjeriti kako će zakon funkcionirati u praksi i dati odgovore na probleme na terenu. Potrebno je, također, odrediti potrebne procedure i definirati troškove, te donijeti podlogu za podzakonske akte. Za tu svrhu izabrano je pet lokacija u RH prema kriterijima poljoprivredne aktivnosti, postotku fragmentirane površine, stanju u zemljišnim knjigama, broju odsutnih vlasnika i udjelu državnog vlasništva. Nakon izlaganja uslijedilo je mnoštvo pitanja i prijedloga vezano za komasaciju, ali i zamolbi za rješavanje konkretnih problema vezanih za zemljišnu problematiku s kojima se susreću pojedini sudionici Tribine.
Nakon Tribine, sukladno tradiciji promicanja pozitivnih primjera iz poljoprivredne prakse, predstavljeno je OPG vlasnice Silvije Dovečer, mag. ing. agr. iz mjesta Gornji Draganec. Vlasnica je upoznala okupljene s povijesti svoga gospodarstva te o stanju u voćarsko-vinogradarskoj proizvodnji, a o kvaliteti jabuka i krušaka mogli smo se i osobno uvjeriti.