EU Fondovi

Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije, Republika Hrvatska je postala korisnica sredstava iz europskih fondova. Za prvih šest mjeseci članstva Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 800 milijuna eura, od čega je 449.40 milijuna eura namijenjeno za provedbu kohezijske politike.

Europski fondovi su zamišljeni kao financijski instrumenti koji podupiru provedbu pojedine politike Europske unije u zemljama članicama. Jedna od najznačajnijih je Kohezijska politika, za koju je Europska unija za razdoblje 2007. – 2013. izdvojila 35.64% svog proračuna.
koheziska politika

Središnje koordinacijsko tijelo nadležno za upravljanje ovim fondovima je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike te Zajedničke ribarske politike Europske unije namijenjeni su:

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Europski fond za ribarstvo

Tijekom 2013. godine nastavlja se provedba IPARD programa, za što je Hrvatskoj dodijeljeno 27.7 milijuna eura. Za prvih šest mjeseci članstva kroz Europski fond za ribarstvo Hrvatskoj je na raspoalaganju 8.7 milijuna eura.

Provedba ovih fondova je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Kako se dodjeljuju sredstva iz EU fondova?
EU sredstva korisnicima u Republici Hrvatskoj dostupna su kroz bespovratna sredstva tzv. “grant sheme”, javne ugovore te posebne kreditne linije financijskih institucija Europske unije. Bespovratna sredstva namjenjena su korisnicima koji promiču (nekomercijalne) ciljeve politike EU, a dodjeljuju se iz proračuna EU izravno organizacijama korisnicama bespovratnih sredstava i to temeljem Poziva na dostavu prijedloga projekata za dodjelu bespovratnih sredstava (Call for Proposals). Korisnici bespovratnih sredstava uglavnom su javne, privatne i nevladine organizacije, a prihvatljivost kandidata (koji mogu tražiti sredstva) specificirana je u svakom Pozivu na dostavu prijedloga projekata te odgovarajućim Smjernicama za kandidate (Guidelines for Applicants). Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava u pravilu zahtijevaju i sufinanciranje projekata od strane korisnika sredstava, a iznosi sufinanciranja definiraju se u svakom pojedinom Pozivu na dostavu prijedloga projekata te se obično kreću od 10-25% iznosa sufinanciranja za npr. nevladine organizacije, do 50% za npr. malo i srednje poduzetništvo. Kad se govori o bespovratnim sredstvima namijenjenim poslovnom sektoru, ona su u okviru pretpristupnog programa IPA do sada bila relativno ograničena jer su sredstva iz fondova EU javna sredstva te su kao takva namijenjena prvenstveno financiranju javnih projekata koji su od javnog značaja te bitni za zajednicu.

Dobra vijest za poduzetnike je da strukturni fondovi koji su nam sada na raspolaganju omogućuju i veće iznose potpora za poduzetništvo

Prijavitelji projekta koji žele koristiti bespovratna sredstva Europske unije moraju računati na sljedeće čimbenike: raspoloživa sredstva EU su ograničena što znači i veliku konkurenciju za dobivanje sredstava te u tom slučaju i “rizik” za mali postotak sufinanciranja, prijavljeni projekti moraju se uklapati u relevantne prioritete Europske unije, procedura dobivanja sredstava može biti dugotrajna, a dobivanje sredstava – posebno nakon pristupanja EU (te ukoliko nije drugačije naznačeno u Pozivu na dostavu prijedloga projekata) – najvjerojatnije će biti retroaktivno (refund), tek nakon što korisnik bespovratnih sredstava po završetku odobrenog projekta podnese sve račune i opravda sve troškove.

EU sredstva: javni pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava, javna nabava EU te posebne kreditne linije
Natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru IPA-e koja nam je na raspolaganju još nekoliko sljedećih godina, provode se za Komponentu II (Prekogranična suradnja), Komponentu IIIc (Regionalna konkurentnost), Komponentu IV (Razvoj ljudskih potencijala), Komponentu V (IPARD program) te Programe Unije, a informacije o njima nalaze se na stranicama nadležnih institucija odgovornih za provedbu pojedinog operativnog programa te na stranicama institucija koje u svom području informiraju javnost o mogućnostima dobivanja nekog oblika potpore iz dostupnih EU fondova.
Napomena: IPA III komponenta ulaskom u EU postaje dijelom strukturnih instrumenata

Osim bespovratnih sredstava koja se dodjeljuju temeljem Poziva na dostavu prijedloga projekata, hrvatski poduzetnici mogu imati koristi od sredstava EU dobivanjem posla na nekom od projekata koje financira EU i to putem javnih natječaja za nabavu roba, pružanje usluga i izvođenje radova. Pri tome je važno napomenuti da su propisi Europske unije za dodjelu javnih ugovora koji se primjenjuju u zemljama korisnicama financijskih sredstava EU strogo regulirani, a procedure za nabavu i ugovaranje provode se u skladu s Praktičkim vodičem kroz procedure ugovaranja pomoći Europske unije trećim zemljama (tzv. PRAG).

Javna nabava EU može se pratiti na sljedećoj web stranici:
http://ted.europa.eu/TED/misc/chooseLanguage.do

Važno: U Republici Hrvatskoj, natječajni postupci i ugovaranje projekata iz EU fondova nakon 1. srpnja 2013. odvija se prema nacionalnom Zakonu o javnoj nabavi

Posebne kreditne linije Europske unije sredstva su koja se putem financijskih institucija EU – Europske investicijske banke (EIB) te Europskog investicijskog fonda (EIF), odnosno putem financijskih posrednika (razvojnih i komercijalnih banaka) plasiraju kroz posebno oblikovane financijske instrumente koji poduzetnicima olakšavaju pristup kapitalu.

FINANCIJSKA PERSPEKTIVA EU ZA RAZDOBLJE 2014. – 2020. I HRVATSKA
Dostupna sredstva iz strukturnih i Kohezijskog fonda koja će biti na raspolaganju Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju Europske unije od 2014. do 2020. godine iznose oko 8 milijardi eura. Izrada kvalitetnih i sveobuhvatnih programskih dokumenata jedan je od ključnih elemenata za učinkovito korištenje sredstava Europske unije, koji će biti dodijeljeni Republici Hrvatskoj. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) je u travnju 2012. godine započelo proces pripreme programskih dokumenata kroz brojne radionice, seminare i izobrazbe s ciljem postizanja što boljih rezultata za potrebe novog financijskog razdoblja Europske unije od 2014. do 2020. godine. Nastavno, osnovano je i međuresorno Koordinacijsko povjerenstvo za pripremu programskih dokumenata za financijsko razdoblje Europske unije 2014.-2020. koje je odgovorno za pripremu programskih dokumenata kao osnovu korištenja sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda Europske unije.