Author Archive: admin

HBOR-OV KREDIT OD SADA I ZA SUFINANCIRANJE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) uvela je novi kreditni program namijenjen financiranju pripreme i izrade projektne i ostale investicijske dokumentacije

U pripremi investicijskih projekata financiranje troška izrade projektne i ostale investicijske dokumentacije poduzetnicima nerijetko predstavlja značajan problem u zatvaranju financijske konstrukcije.

Upravo zato HBOR uvodi novi kreditni program kojem je cilj omogućiti investitorima sredstva potrebna za izradu projektne i ostale investicijske dokumentacije, poduprijeti stvaranje poticajnog okruženja za ulaganje u investicijske projekte i time posredno poticati razvoj proizvodnje proizvoda i pružanja usluga namijenjenih realizaciji investicijskih projekata.

Sredstvima kredita moguće je financiranje izrade idejnog rješenja, investicijske studije, troškovnika, studije utjecaja na okoliš, ishođenja lokacijske, građevinske i uporabne dozvole te ostale dokumentacije koja je neophodna za realizaciju investicije. Sredstva se, među ostalim, mogu koristiti i za izradu dokumentacije za projekte koji će se nominirati za financiranje u okviru Plana ulaganja za Europu (Junkerov plan).

Sredstvima kredita može se financirati priprema projekata javnog i privatnog sektora, a korisnici kredita mogu biti jedinice lokalne i područne samouprave, komunalna društva, trgovačka društva, obrti, fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zadruge i ustanove.

Zahtjev za kredit s pripadajućom dokumentacijom podnosi se izravno u HBOR.

Moguće je kreditiranje 100 posto troškova izrade projektne dokumentacije s PDV-om. Rok otplate kredita je do 5 godina uz godišnju kamatnu stopu od 6 posto.

Detaljnije informacije o programu možete pronaći na stranicama HBOR-a www.hbor.hr

Komasacija poljoprivrednog zemljišta

Voditelj tribine bio je prof. dr. sc. Ivo Grgić, predsjednik HAED-a i zamjenik predsjednika Kluba znanstvenika UBH Prsten koji je na početku predavanja pozdravio sve nazočne i najavio temu o kojoj je govorila ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište mr. sc. Blaženka Mičević.
Na početku izlaganja istaknula je da je cilj komasacije pridonijeti razvoju kompetitivnog poljoprivrednog sektora i održiva ruralnog razvoja u Hrvatskoj. Poljoprivreda je definirana kao strateška grana gospodarstva RH u kojoj ukupna površina poljoprivrednog zemljišta iznosi 2 700 000 ha. Prema DZS-u korištena poljoprivredna površina 2013. iznosi 2 603 970 ha, od toga na državno poljoprivredno zemljište otpada 738 126 hektara. Kako je deklarativno opći cilj ”unapređenje sela i razvoj poljopivredne proizvodnje“ za koji se svi zalažu potrebno je rezimirati postojeće stanje sela i ruralnog prostora i vidjeti kolika je usitnjenost posjeda, kakva je zakonska regulativa, koliko je neobrađenog zemljišta, mladih obitelji poljoprivrednika, staračkih domaćinstava, koje se tehnologije koriste u poljoprivredi, kako se rješavaju štete od suše, poplava, problemi navodnjavanja i odvodnje, te, na kraju, kakva je uopće konkurentnost naših poljopivrednika? Jedna od mjera za sanaciju s kojom bi se smanjili ili potpuno sanirali problemi u poljoprivredi jest komasacija zemljišta.
Napokon, nakon 24 godine može se ustvrditi da se na tom planu Hrvatska pomaknula s mjesta. Temeljem prijedloga Ministarstva poljoprivrede iz 2014. na snagu je 20. svibnja 2015. stupio novi Zakon o komasaciji. Zadnji Zakon o komasaciji bio je donesen za vrijeme Jugoslavije, 1987. godine. Prema podacima Državne geodetske uprave iz 2013. u razdoblju od 129 godina, od 1862. – 1991. u Hrvatskoj je komasirana površina iznosila 822 704 hektara.

Naime, u Hrvatskoj se od 1991. do 2008. nije provodila komasacija. Zbog nepostojanja zakonskog okvira u provedbi nije realiziran poseban ugovor iz 2008. godine između RH i Kraljevine Švedske o implementacijskoj fazi projekta ”Komasacija u Republici Hrvatskoj“. Svrha mu je bila podupiranje nacionalne politike okrupnjavanja zemljišta kroz dizajn i razvoj zakonskog okvira za okrupnjavanje zemljišta. Dok se u Hrvatskoj nije ništa poduzimalo, komasaciju su provodile: Slovenija, Srbija, Makedonija, Češka, Poljska, Bugarska, Rumunjska, Turska, Njemačka, Litva, Latvija, Estonija.
Ciljevi novodonesenog zakona okrupnjavanje je katastarskih čestica u veće i pravilnije radi njihova ekonomičnijeg iskorištavanja i stvaranja povoljnijih uvjeta za razvoj proizvodnje; osnivanje i izgradnja poljoprivrednih putova, izgradnja vodnih građevina za melioracije – hidromelioracijskih sustava za odvodnju s pravilno oblikovanim poljoprivrednim parcelama te kanalskom i putnom mrežom s odgovarajućim objektima; izvođenje i drugih radova na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi, sređivanje imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu. Zakon omogućava povećanje konkurentnosti poljoprivrednika stvaranjem povoljnijih uvjeta za proizvodnju jer omogućava kupovinu i prodaju zemljišta u postupku komasacije; prenamjenu zemljišta (slabije plodna u šumska ili močvarna područja), izgradnja prometnica u skladu s krajobrazom.

Osim poboljšanja uvjeta života i rada poljoprivrednika na selu, stvorilo bi se i transparentno tržište nekretnina: novi katastar i zemljišne knjige, osiguranje posjeda i vlasništva, te novih prostornih podataka.
Postupak se provodi na temelju višegodišnjih planova (pet i više godina) u kojima se definiraju prioritetne površine, izvori financiranja i rokovi za provođenje. Programe priprema Agencija za poljoprivredno zemljište, sklapa ugovore, objavljuje javne natječaje za izvođenje stručnih geodetskih radova za izgradnju vodnih građevina, zaključuje ugovore s izabranim ponuditeljima. Prije pokretanja postupka komasacije saziva se skup vlasnika i posjednika, predstavnika lokalne i područne samouprave te treće zainteresirane osobe.

Agencija imenuje povjerenstvo za procjenu zemljišta. Župan imenuje županijsko komasacijsko povjerenstvo na prijedlog Ministarstva pravosuđa. Državno komasacijsko povjerenstvo imenuje i razrješava Vlada RH na prijedlog Ministarstva pravosuđa, a ono odlučuje o žalbama protiv rješenja županijskog komasacijskog povjerenstva. Odbor sudionika komasacije sastavlja županijsko komasacijsko povjerenstvo koje je sastavljeno od sudionika komasacije te je njegova uloga savjetodavna. Implementacija komasacije počinje 2016. godine, a u 2015. u realizaciji su pilot-projekti kojima je svrha provjeriti kako će zakon funkcionirati u praksi i dati odgovore na probleme na terenu. Potrebno je, također, odrediti potrebne procedure i definirati troškove, te donijeti podlogu za podzakonske akte. Za tu svrhu izabrano je pet lokacija u RH prema kriterijima poljoprivredne aktivnosti, postotku fragmentirane površine, stanju u zemljišnim knjigama, broju odsutnih vlasnika i udjelu državnog vlasništva. Nakon izlaganja uslijedilo je mnoštvo pitanja i prijedloga vezano za komasaciju, ali i zamolbi za rješavanje konkretnih problema vezanih za zemljišnu problematiku s kojima se susreću pojedini sudionici Tribine.
Nakon Tribine, sukladno tradiciji promicanja pozitivnih primjera iz poljoprivredne prakse, predstavljeno je OPG vlasnice Silvije Dovečer, mag. ing. agr. iz mjesta Gornji Draganec. Vlasnica je upoznala okupljene s povijesti svoga gospodarstva te o stanju u voćarsko-vinogradarskoj proizvodnji, a o kvaliteti jabuka i krušaka mogli smo se i osobno uvjeriti.

Financijsko upravljanje i kontrola provedbe projekata

IMG_20151014_092336
Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje (RRA SiB) održala je dvodnevnu edukativnu radionicu za postojeće i buduće korisnike EU projekata na temu “Financijsko upravljanje i kontrola provedbe projekata financiranih i Europskih strukturnih i investicijskih fondova”.
Radionica je imala za cilj upoznati polaznike kako razvijati dalje sustav te poboljšati financijsko upravljanje i odlučivanje radi ostvarenja cilja korisnika proračuna te obavljanja poslova na pravilan, etičan, ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način. Predavanje je održao Slaven Tadić i Projekt jednako razvoj d.o.o., koji je inače izravno uključen u proces provedbe i upravljanje EU projektima.
Na radionici je bilo riječi o obvezama koje proizlaze iz Ugovora, zatim planiranju provedbi aktivnosti u projektu, osnovama financijskog planiranja i upravljanja, obvezama provedbe postupka nabave, financijskom upravljanju tijekom novčanih sredstava, obvezama izvještavanja te o studiji slučaja iz provedbe EU projekata.

E-javna nabava, novosti

9.09.2015. Održana je edukativna radionica za postojeće i buduće korisnike EU projekata na temu “E-nabava i druge aktualnosti u javnoj nabavi”. Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje (RRA SiB) organizirala je održavanje ove edukativne radionice koja za cilj ima upoznavanje polaznika s načelima, metodama i primjenom javne nabave u Republici Hrvatskoj s posebnim naglaskom na e-nabavu. Radionica je bila namijenjena jedinicama lokalne samouprave, gospodarstvenicima, institucijama, udrugama i ostalim razvojnim dionicima, a teme koje su se našle u obradi su, između ostaloga, nove direktive u području javne nabave, platforma elektroničkog oglasnika javne nabave, zakonodavni okvir za izradu dokumentacije za nadmetanje i vođenje postupka e-nabave, priprema dokumentacije za nadmetanje za postupak e-nabave, izrada i dostavljanje e-ponude, priprema poziva na nadmetanje u postupcima gdje je dopuštena i/ili obavezna e-dostva ponuda, standardizirani i nestandardizirani troškovnici te javno otvaranje e-ponuda i izrada zapisnika. Predavačica je bila Mirjana Čusek-Slunjski iz Projekt jednako razvoj d.o.o., koja radi kao stručnjakinja za javnu nabavu u području javne nabave u EU projektima.

Edukacija mjera 6.1

IMG_20150922_140117
Udruga Inforur Koška sudjelovala je 22.09.2015. na edukaciji o Mjeri 6.1 koje je Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s tvrtkom Core Consulting d.o.o. održalo besplatne edukacije za podmjeru 6.1. Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. na kojima će se mladi poljoprivrednici educirati i osposobiti za izradu poslovnih planova koji su nužni za prijavu na natječaj.

Radionica RRA Osijek

Udruga Inforur Koška, sudjelovana je na dvije edukativne radionice za postojeće i buduće korisnike EU projekata na temu “Priprema projekata prihvatljivih za financiranje iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova”. Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje (RRA SiB) organizirala je održavanje ovih edukativnih radionica koje za cilj imaju prenošenje i razmjenu iskustava i osposbljavanje polaznika za samostalnu pripremu projekata u kontekstu EU fondova. Radionica je bila namijenjena jedinicima lokalne samouprave, gospodarstvenicima, institucijama, udrugama i ostalim razvojnim dionicima koji pripremaju i provode projekte sufinancirane iz EU fondova.

Predavanja su održali na temu:

Gordana Stojanović, voditeljica projekata-koordinatorica RRA SiB- na temu: “Strategije Operativni programi 2014-2020″ i Mapiranje potreba i definicija ciljeva po sektorima”
Ružica Šimon, projektna asistentica RRA SiB- na temu: “Predstavljanje aktualnih natječaja”
Srećko Kukić, pomoćnik pročelnika, Grad Osijek- na temu: “Predstavljanje zone Nemtin”
Domagoj Vidaković, NVO EU Centar- na temu: “Primjer prijave odobrenog projekta”
Ivana Jurić, voditeljica projekata-koordinatorica RRA SiB na temu: “Obrazac A i B”
Ivana Starčević, projektna asistentica RRA SiB- na temu: “Primjer odobrene prijave- Obrazac A”
Dragan Kovačević, voditelj projekata RRA SiB- na temu: “Financiranje projekata energetske efikasnosti”

Informativna radionica Našice

11953156_391682531029935_8472957767715653628_n
Prilike i mogućnosti za mlade poduzetnike i poljoprivrednike iz fondova i programa EU“
Gradska vijećnica, Trg dr. Franje Tuđmana 7, Našice
28. kolovoza 2015. u 11 sati

U organizaciji EDIC-a Osijek i LAG-a Karašica, u petak, 28. kolovoza 2015. u Našicama je održana informativna radionica namijenjena mladim poduzetnicima i poljoprivrednicima o prilikama i mogućnostima iz EU fondova i programa.
Cilj radionice bio je mladima, ali i svima koji imaju poslovnu ideju ili tek razmišljaju o pokretanju vlastitog posla, te ostalim zainteresiranim građanima i lokalnim dionicima, predstaviti neke od mogućnosti za razvoj poduzetništva i poljoprivrednih gospodarstava koje se pružaju iz EU fondova, programa usavršavanja i kroz mreže potpore.

U sklopu programa info radionice, Slavko Tušek iz Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje predstavio je mogućnosti ostvarivanja potpora za mlade poduzetnike i poljoprivrednike u okviru mjera Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020., a bilo je riječi i o drugim izvorima financiranja projekata iz EU i nacionalnih izvora financiranja.
O vlastitom iskustvu u ostvarenju potpore za razvoj poslovanja govorio je mladi poduzetnik, Ante Vekić, Modra nit d.o.o.
Program Erasmus za poduzetnike početnike i usluge Europske poduzetničke mreže predstavila je Ivona Mrva iz Tere Tehnopolis d.o.o. za promicanje novih tehnologija, inovacija i poduzetništva.

Održana 5. izvanredna izborna sjednica Skupštine LAG-a „Karašica“

Najzadovoljniji sam time što smo uspjeli konsolidirati naše ruralno područje, odnosno većinom kvalitetno pripremiti korisnike za IPARD program koji je završen i za korištenje daljnjih programa ruralnog razvoja. Imali smo kvalitetno izgrađenu lokalnu razvojnu strategiju temeljem koje je za naše područje u razdoblju od 2013. godine do danas, otkad je LAG dobio odobrenje, povučeno oko 60-ak milijuna kuna sredstava iz IPARD programa“, rekao je Ivan Vrbanić, dalje naglasivši kako je IPARD program grupi služio kao priprema i učenje za daljnje povlačenje značajnijih sredstava iz Europske unije. Sada je iz programa ruralnog razvoja lakše dobiti projekt, pošto je procedura jednostavnija, uklonjena su ograničenja poput pravila da roba mora potjecati iz Europske unije, papirologija može biti napisana i na hrvatskom jeziku umjesto samo na engleskom i sl. IPARD program je u početku kod naših ljudi izazivao sumnju u mogućnost dobivanja bespovratnih sredstava uz puno papirologije, međutim ljudi danas polako uviđaju da je u Europi financiranje projekata puno uređenije, u čemu je uvelike pomogla i LAG Karašica. „Najviše se raspituje za program ruralnog razvoja, o čemu su ljudi čuli na televiziji, i poistovjećuju to s kapitalnim ulaganjima našeg Ministarstva prije ulaska u EU. Nažalost, toga više nema, a EU daje novce samo kao nagradu za uspješan rad, tj. neće dati više od onoga što sami možete isfinancirati. Ljudi uviđaju da ti novci nisu mali, to su novci poreznih obveznika cijele Unije, i u tom pogledu zahtijeva se odgovorno ponašanje.“, istaknuo je Vrbanić.

Gosti predavači su bili: Valent Poslon, Miholjački ipoduzetnički centar, koji je predstavio iskustva u IPARD-u.
dr.sc Snježana Tolić, Poljoprivredni fakultet Osijek, predstavljen idejno riješenje za Diverzificirani ruralni inkubator
Gordana Stojanović, RRA, predsavila važnosti strateškog planiranja i provedbe

Otvorena vrata Europskog socijalnog fonda – visoka zapošljivost i mobilnost radne snage – Našic

11692776_500109410137051_1916739575902303691_n

Udruga Inforur Koška sudjelovala je u sklopu projekta “Priprema projekata i podrška ESF korisnicima” kojeg provodi WYG International, a čiji je glavni partner u projektu Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava,  na seminaru “Otvorena vrata Europskog socijalnog fonda – visoka zapošljivost i mobilnost radne snage” koje se se održalo 2. srpnja 2015. godine u Našicama, Hotel Park, Trg dr. Franje Tuđmana 4, s početkom u 10:00h.

 

Poslovni uzlet Osijek

Poslovni uzlet Osijek

Osječki Poslovni uzlet održan je u prostorima Ekonomskog fakulteta i 12. je u nizu takva manifestacija ove godine u organizaciji Poslovnog dnevnika, ove godine na događanju sudjelovala je i udruga Inforur Koška.

Bez podrške u edukaciji poduzetnika nema ni snažnog malog i srednjeg poduzetništva – zajednička je misao govornika koji su se u uvodnom dijelu Poslovnog uzleta grada Osijeka obratili u petak okupljenima.

Osječki Poslovni uzlet održan je u prostorima Ekonomskog fakulteta i 12. je u nizu takva manifestacija ove godine u organizaciji Poslovnog dnevnika. Kako je naglasio glavni urednik Mislav Šimatović, Poslovni uzlet je edukativna manifestacija posvećena malim poduzetnicima. Međutim, jedan od njezinih ciljeva jest i predstaviti javnosti uspješne, pozitivne poduzetničke priče.

Na pitanje zašto baš malim poduzetnicima Šimatović dodaje kako je razlog tomu što upravo mali i srednji poduzetnici predstavljaju kapilarni sustav hrvatskog gospodarstva. Potvrđuju to i naizgled šturi statistički podaci. Mali i srednji poduzetnici čine 99 posto svih poslovnih subjekata u Hrvatskoj, zapošljavaju 65 posto ukupno zaposlenih te pridonose s 50 posto u kreiranju domaćeg bruto domaćeg proizvoda (BDP), istaknuo je Šimatović. „Već to govori koliko su poduzetnici važni“, ustvrdio je Šimatović. Dodao je i kako je cilj Poslovnog uzleta potaknuti poduzetnike na kreativno razmišljanje i naučiti ih kako biti konkurentan na tržištu.

Inače, Osijek je bio domaćin Poslovnog uzleta i prošle godine što je istaknuo i zamjenik gradonačelnika Vladimir Ham. „Započeli smo priču s Poslovnim dnevnikom još prošle godine i ovo je prvi dio suradnje“, kazao je Ham. Prema njegovu mišljenju, malo i srednje poduzetništvo treba nositi osječko gospodarstvo. Osvrnuo se i na već spomenute statističke podatke dodavši kako su ti podaci još izraženiji u sjevernim, razvijenijim županijama, poput Međimurske ili Varaždinske županije. „To ide kap po kap u BDP“, kazao je Ham. O važnosti edukacije zamjenik gradonačelnika je nadodao kako mali i srednji poduzetnici nisu u poziciji kupovati menadžere već se sami moraju educirati.

Projekt Poslovnog uzleta Ministarstvo poduzetništva i obrta podržava od samog početka, istaknula je pomoćnica ministra Nadica Žužak. „Od početka smo svjesni potrebe ulaganja u edukaciju“, dodala je Žužak. No, ministarstvo podržava i poduzetničke projekte, kazala je Žužak, istaknuvši pritom projekt Poduzetnički impuls gdje je na poduzetnicima na raspolaganju 4,4 milijarde kuna financijske pomoći njihovim projektima. Kako je kazala, ocjenjivanje projekata pristiglih u prvom krugu je pri kraju, a uskoro kreće i drugi krug.

Što se tiče sredstava iz europskih fondova, u tijeku je poziv za opremanje te poziv za izgradnju i opremanje iz kojih se može dobiti do 15 milijuna kuna bespovratno. „Mali i srednji poduzetnici najžilaviji su dio gospodarstva i mogu biti još žilaviji“, zaključila je Žužak na kraju uvodnog dijela manifestacije.