Monthly Archive: travanj 2016

Strategija pametne specijalizacije Republike Hrvatske

Ministarstvo gospodarstva je kao glavno koordinacijsko tijelo tijekom dvije i pola godine, vodilo proces stvaranja Strategije pametne specijalizacije (S3) – jednog od najvažnijih strateških gospodarskih okvira za Republiku Hrvatsku. Za vas smo proučili ovaj opsežni dokument te istaknuli njegove najbitnije naznake.

Inicijativu za izradu je pokrenula Europska unija. Strategija pametne specijalizacije predstavlja novi pristup gospodarskom razvoju koji je baziran na ciljanoj podršci istraživačko razvojnim aktivnostima i inovacijama. Države članice usredotočile su se na stvaranje novog modela gospodarskog rasta koji će povećati ukupnu konkurentnost EU i smanjiti razlike u razvoju između gospodarstava svojih 28 članica. S3 za Republiku Hrvatsku predstavlja sveukupnu procjenu upravljačkih kapaciteta javnog sektora, instrumenata za poticanje inovacija, te ključne osnove za inovacije – istraživačkih kapaciteta i ljudskog kapitala. Njome se predlaže snažni okvir za praćenje i vrednovanje, te omogućuje sektorska analizu pet prioritetnih područja gospodarstva i njihov inovacijski potencijal.

Vizija i ciljevi

Vizija i glavni strateški cilj postići će se ostvarivanjem šest specifičnih strateških ciljeva usmjerenih prema pametnom, uključivom i održivom rastu Republike Hrvatske.

Tematska prioritetna područja i horizontalne teme

Za glavni fokus Strategije pametne specijalizacije u Republici Hrvatskoj  odabrano je pet tematskih prioritetnih područja (TPP) s relevantnim tehnološkim i proizvodnim poljima:

  • (1) Zdravlje i kvaliteta života ,
  • (2) Energija i održivi okoliš,
  • (3) Promet i mobilnost,
  • (4) Sigurnost i
  • (5) Hrana i bio-ekonomija.

Hrvatska je također definirala dvije horizontalne teme koje mogu pridonijeti većoj dodanoj vrijednosti hrvatske proizvodnje i potaknuti nastajanje novih gospodarskih aktivnosti, porast produktivnosti hrvatskog gospodarstva i nastanak novih i održivih prilika za zapošljavanje. Horizontalne teme su:

  • (1) KET (ključne razvojne tehnologije) i
  • (2) ICT (informacijske i komunikacijske tehnologije). 

 

Instrumenti poticanja

Potpora razvoju ureda za transfer tehnologije i znanstveno-tehnologijskih parkova

Učinak inovacija Strategije pametne specijalizacije smatra se ključnim pokretačem u povećanju ekonomske konkurentnosti, rješavanju društvenih izazova i podržavanju transformacije društva. Nužno je da se ispravno pristupi izazovu oblikovanja opsežnog i djelotvornog inovacijskog skupa mjera politika.

Kako bi se ojačale veze između znanstvenog i poslovnog sektora, MZOS planira dva poziva za dodjelu bespovratnih sredstava namijenjenih za potporu aktivnosti:

  • a) ureda za transfer tehnologije (UTT);
  • b) znanstveno-tehnologijskih parkova u izabranim TPP-a/horizontalnim temama i PTPP-ima S3.

Razvoj infrastrukture za istraživanje, razvoj i inovacije

Kroz prvi poziv planirana se uložiti u IRI infrastrukturu u odabranim tematskim prioritetnim područjima ili horizontalnim temama s učinkom prelijevanja na brojna prioritetna podtematska područja S3 (tj. izgradnja nove, obnavljanje i poboljšanje postojeće IRI infrastrukture uključujući e-infrastrukturu, te opremanje) čime će se ojačati kapaciteti znanstvenih organizacija. Kako bi bile financirane, znanstvene organizacije/istraživačke infrastrukture moraju dostaviti strateški dokument s precizno definiranim planom i programom istraživanja s odgovarajućim organizacijskim poboljšanjima. Korisnici su znanstvene organizacije te regionalna i lokalna samouprava (koji imaju/ulažu u istraživačku infrastrukturu).

Druga shema za dodjelu bespovratnih sredstava u sklopu ovog provedbenog mehanizma također će utjecati na izgradnju kapaciteta znanstvenih organizacija s ciljem privlačenja više sredstava za istraživačko-razvojne aktivnosti i bolje suradnje s poslovnim sektorom.

Nadalje, kroz treću shema za dodjelu bespovratnih sredstava u sklopu ovog provedbenog mehanizma MZOS-a, planira se dati potpora infrastrukturnim ulaganjima koji se odnose na hrvatske prioritete u sklopu Obzora 2020: Teaming, Twinning and ERA chairs.

Centri kompetencije

Predviđena su 3 modela za uspostavu CEKOM-a koji su usklađeni propisima o državnim potporama:

  • Model 1: CEKOM je Konzorcij između najmanje dva poduzetnika i jedne ili više organizacija za istraživanje i širenje znanja koji imaju učinkovitu suradnju na projektima istraživanja i razvoja.
  • Model 2: CEKOM je inovacijski klaster koji uključuje najmanje tri poduzetnika i po potrebi jednu ili više organizacija za istraživanje i širenje znanja koji imaju učinkovitu suradnju na projektima istraživanja i razvoja.
  • Model 3: CEKOM je pravni subjekt koji upravlja Istraživačkom infrastrukturom.

Podrška inicijativama Klastera konkurentnosti

Hrvatski klasteri konkurentnosti su bili polazišna osnova procesa poduzetničkog otkrivanja tijekom razvoja S3. Taj proces će biti nastavljen kroz podršku uspostavljenog Hrvatskog klastera konkurentnosti kroz Strateški projekt klaster inicijativa dajući neophodne informacije i podatke kako bi se razumjelo trenutno stanje, njegovi ciljevi i podržani akcijski planovi koji podupru dosizanje definiranih ciljeva.

Klasteri će služiti kao operativni prostor za umrežavanje kroz koji će nositelji projekta surađivati, naći partnere i z ajednički usuglasiti strateške ciljeve prema budućem razvoju Strategije istraživanja razvoja i inovacija za odabrano tematsko prioritetno područje S3. Nositelji projekata će biti podržani ne samo kroz financijsku pomoć Hrvatskog klastera konkurentnosti nego i kroz razvoj inovacijske infrastrukture (gdje su Hrvatski klasteri konkurentnosti obavezno uključeni), označavanjem projektnih prijedloga i davanjem sugestija za poboljšanja politike.

Razvoj novih instrumenata pametnih vještina

Glavna pokretačka snaga Strategije pametnih specijalizacija u RH (S3) bit će kvalificirana radna snaga i mogućnost prepoznavanja potreba za budućim vještinama kako bi ih se na vrijeme inkorporiralo u odgovarajuće programe izobrazbe a koji će se posljedično primijeniti na relevantne grupe, zaposlenih i nezaposlenih.

Glavni izvori financiranja

Za provedbu Akcijskog plana za S3 najvažniji instrumenti bit će financirani u okviru EFRR – Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK) kroz dvije prioritetne osi: Prioritetna os 1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija koja će se usredotočiti na istraživanja, tehnološki razvoj i inovacije i Prioritetna os 3. Poslovna konkurentnost koja će pružiti podršku MSP-ovima. Usporedno, kroz ESF, OP Učinkoviti ljudski resursi, značajan doprinos S3 pružiti će se u polju pametnih vještina.

Akcijski plan

U nastavku prikazujemo najbitnije elemente akcijskog plana koji su vezani uz poduzetništvo te istraživanje i razvoj.

  • 2016/2017: uspostava Centara kompetencija kao potrebne inovacijske infrastrukture – posebno onih koji predviđaju suradnju velikih poduzeća s MSP
  • 2016/2017: Podrška ulaganjima MSP-ova u provedbi novih rješenja u područjima tehnologije, proizvodnih i organizacijskih inovacija, uključujući marketinške inovacije, savjetovanje vezano uz dizajn i inovacije
  • 2016: inicijative klastera konkurentnosti (analiza, preporuka za politike, benchmarking, ciljane podrške u internacionalizaciji)
  • 2017: razvoj financijskih instrumenata koji se mogu koristiti za podršku društveno korisnim inovacijama

 

Tribina Govedarstvo Hrvatske na prekretnici

Govedarstvo Hrvatske na prekretnici” naziv je tribine koju je organizirao Klub znanstvenika Udruge Prsten u suradnji s Odjelom za poljodjelstvo Matice hrvatske i Hrvatskim agroekonomskim društvom. Tribina je održana 12. travnja u Matici hrvatskoj, a cilj je bio pokušati odgovoriti na neka od pitanja koja se tiču ne samo hrvatskih govedara i mljekara, nego i cijele nacije. Zašto je hrvatsko govedarstvo u krizi, što ugrožava domaću proizvodnju mlijeka i jesu li ”mali“ proizvođači osuđeni na nestajanje te kakve su prognoze za proizvodnju mlijeka do 2020. godine, samo su neka od pitanja na koja su pokušali odgovoriti eminentni izlagači – Ivan Marohnić, dipl. ing. agr.,  umirovljeni agronom i vlasnik OPG-a, Ankica Mužinić, ing. prehr. teh., (su)vlasnica OPG-a ”Zlatko Mužinić“, i Magdalena Zrakić, mag. ing. agr., asistentica na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Na početku tribine okupljene je u ime domaćina i suorganizatora pozdravila voditeljica Odjela za poljodjelstvo MH Ljiljana Gašparec-Skočić, a potom im se obratio i  prof. dr. sc. Ivo Grgić, zamjenik predsjednika Kluba znanstvenika UBH Prsten i predsjednik Hrvatskog agroekonomskog društva, koji je ujedno bio voditelj tribine. ”Svi znamo da su ovce pojele ljude, a tema današnje tribine je tko je pojeo naše stočarstvo?,” rekao je u uvodu, osvrnuvši se na izumiranje hrvatskog sela i svega dobroga što ono podrazumijeva te predstavio izlagače s posebnim naglaskom na njihovu stručnost i iskustvo vezano uz najavljenu temu. Ističući na početku svog izlaganja kako je u središtu pozornosti, odnosno ”glavna glumica“ ove tribine krava, agronom Ivan Marohnić pojasnio je kako je krava prava mala tvornica mlijeka, napomenuvši pritom da govedo koje se hrani isključivo travom i sijenom nije konkurent čovjeku, za razliku od drugih domaćih životinja koje se hrane proizvodima koje u prehrani može koristiti i čovjek. Govoreći o mlijeku kao primarnom te mesu kao sekundarnom proizvodu u govedarstvu, koje čini golemu većinu  stočarstva, zaključio je da su ratarstvo i stočarstvo usko povezani.

Da je govedarstvo iznimno osjetljivo, pokazuje činjenica da treba čak sedam godina kako bismo od teleta dobili kravu koja daje mlijeko te da se ne može, kao primjerice pas ili kokoš, povjeriti susjedu na čuvanje, nego zahtijeva svakodnevnu brigu i boravak na selu tijekom cijele godine. Pojasnio je kako u proceduri za dobivanje samo jedne litre mlijeka treba čak 38 prethodnih radnji, od obrade zemlje nadalje, podsjetivši na nevjerojatnu činjenicu kako u Hrvatskoj litra mlijeka košta manje od litre vode. ”Država ne vodi dovoljno brigu o tome, a multinacionalne kompanije vode i previše,” zaključio je Marohnić, ističući kako se nekoć govedo nazivalo blagom te da je govedarstvo bogatstvo svake države. ”Govedarstvo najviše utječe na očuvanje seoskog života,” poručio je, dodavši da krava nije samo proizvodna, već i socijalna kategorija. ”Proizvodnja mlijeka nije ‘biznis’ jer je biološki ograničena, a taj je posao vrlo rizičan,” upozorio je, dodavši da je to ”nužno zlo“ potrebno za opstanak čovječanstva. Podsjećajući na brojne probleme koji su se samo nizali jedan za drugim u toj grani poljoprivrede, zaključio je kako bi za početak poljoprivredne površine morale biti u što većim cjelinama i što bliže korisnicima. Taj iskusni agronom i vlasnik OPG-a, koji sve te probleme osjeća i na vlastitoj koži, svoje zaključke temelji i na spoznajama koje je stekao u oko 30 zemalja u kojima je boravio, te je njegov opći zaključak kako sve zemlje moraju misliti na svoje stočarstvo i na selo jer je ”stočarstvo vrlo važno za nacionalnu sigurnost, odnosno za prehranu stanovništva, i nema alternative“. S tim se složila i Ankica Mužinić, koja se također kao vlasnica OPG-a bori s istim problemima. Ističući na početku svog izlaganja kako je stočarstvo jedna od najvažnijih grana u poljoprivredi, a mljekarstvo jedna od najtežih proizvodnji, podsjetila je kako je uopće nastala kriza u tom sektoru te što je sve dovelo do sadašnje, može se reći sramotne cijene mlijeka, zbog koje sve više mljekara odustaje od te djelatnosti. ”Ljudi nemaju izlaza i prodaju krave, i to u klaonice. Mali proizvođači s pet do deset krava osuđeni su na nestajanje, odnosno već su odavno nestali, a sad su na redu srednji proizvođači, koji imaju po 50 krava, i to najviše u Slavoniji, gdje se već planiraju baviti ratarstvom,” rekla je Mužinić, dodajući da je, među ostalim, otežavajuća okolnost i visoki PDV. ”Ako se ne uvede red i kodeks ponašanja svih u lancu, u kojem ključnu ulogu ima Ministarstvo poljoprivrede, mislim da nas 2020. neće više biti, i to ne samo krava i mlijeka, nego ni sela, niti hrane, a onda nam neće trebati ni institucije koje se naslanjaju na poljoprivredu, kao ni prateća industrija,” iznijela je ne baš optimistične prognoze, zaključivši na kraju kako je potrebno osigurati uvjete za nastavak proizvodnje u poljoprivredi, kao i poticati uravnoteženi razvoj svih ruralnih područja. Najmlađa izlagačica Magdalena Zrakić održala je pak prezentaciju na temu ”Potencijalni razvoj hrvatskog mljekarskog sektora – rezultati ekonometrijskog modela“, kojom je iznijela moguće projekcije pod određenim uvjetima, koje projiciraju promjene odnosno kretanja na tržištu Europske unije. Ključnom je navela činjenicu da je Hrvatska također dio velikog tržišta EU-a, koje se liberaliziralo, te da se stanje u mljekarskoj proizvodnji bitno izmijenilo ulaskom RH u EU, tj. primjenom Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju od 2005. godine. EU ima čak 14 milijuna poljoprivrednih proizvođača, a od ukupne vrijednosti poljoprivrednih proizvoda u iznosu od oko 170 milijardi eura na mlijeko otpada čak 35 posto, dok po 20 posto na svinjsko i goveđe meso. I ona se složila kako je mlijeko jedan od najvažnijih proizvoda i izvora nutritivne vrijednosti u svijetu, ističući da 70 posto ukupne proizvodnje mlijeka u EU-u proizvode Francuska, Nizozemska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija i Poljska, napomenuvši kako su te zemlje dodatno profitirale ukidanjem kvota, nakon čega se proizvodnja mlijeka u EU-u povećala za 2 posto. Uz ukidanje kvota, viškove mlijeka na tržištu EU-a uzrokovao je i embargo Rusije na uvoz te smanjene potrebe dalekih zemalja, što je posebno pogodilo nekonkurentne proizvođače poput hrvatskih mljekara, pojasnila je, pokazavši u brojkama kako se od 2011., dakle od ulaska RH u EU, kontinuirano smanjuje količina proizvedenog mlijeka, kao i broj proizvođača. Tako je, primjerice, 2011. godine 573 tisuće tona mlijeka proizveo 14 361 proizvođač, dok je 2015. proizvedena 471 tisuća tona  mlijeka, a broj proizvođača pao na 8354. Zaključivši da je mljekarski sektor jedan od gospodarskih segmenata koji je najjače ”pogođen“, jer su uz ukinute kvote i smanjene potpore, nastojala je odgovoriti na pitanje hoće li se i nakon ukidanja kvota trend smanjenja domaće proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda nastaviti. Predstavivši model kojim pokazuje moguće projekcije, pretpostavila je da će do 2025. godine cijena sirovog mlijeka smanjiti do 14 posto, a broj mliječnih krava čak za oko 33 posto te prikupljeno mlijeko do 13 posto, no da će se proizvodnja mlijeka po kravi povećati do 25 posto uz primjenu tehnologije. ”Rezultati pokazuju neizvjesnu situaciju za proizvođače u uvjetima u EU-u te je preporuka proizvoditi proizvode dodane vrijednosti, kao i udruživanje u proizvodne organizacije te jače povezivanje s turizmom,” rekla je Zrakić. Na kraju je voditelj tribine Ivo Grgić rekao kako na temelju izlaganja i dosadašnjeg iskustva možemo zaključiti da dolazi do ukupnog smanjenja proizvodnje mlijeka i broja krava, a povećava se broj krava po isporučitelju mlijeka i mlijeka po kravi, dodavši da su problem nekonkurentnosti i naši troškovi u proizvodnji, kao i devizni tečaj, koji je ocijenio nerealnim. Uslijedila je  zanimljiva rasprava, a svi sudionici tribine, organizatori,  izlagači i gosti, nadaju se da ipak neće biti sve tako crno. Kakogod, nadamo se da će barem mlijeko ostati bijelo, ako ga u budućnosti uopće bude.