Monthly Archive: studeni 2015

UDRUGE, PAZITE KAKVO KNJIGOVODSTVO VODITE!

Neovisno o tome vodite li kao neprofitna organizacija sami poslovne knjige ili ste tu zadaću povjerili knjigovodstvenom servisu, u svakom trenu morate biti svjesni vlastite odgovornosti i posljedica za pogrešno vođenje poslovnih knjiga.

Stupanjem na snagu Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija početkom 2015. godine, dolaze mnoge promjene, a jedna od njih je i povećanje broja poslovnih knjiga koje su udruge u jednostavnom knjigovodstvu dužne voditi, pa su tako udrugama obveznici ma jednostavnog knjigovodstva uz veće postojeće poslovne knjige koje vode (knjiga blagajne, knjiga primitaka i izdataka, popis dugotrajne nefinancijske imovine te pomoćne knjige poslovne knjige – knjiga putnih naloga, evidencija o primljenim/danim donacijama, i dr.) uvedene i dvije nove poslovne knjige knjiga ulaznih i izlaznih računa kao i obveza podnošenja godišnjeg financijskog izvještaja G-PR-IZ-NPF propisanog za jednostavno knjigovodstvo. Obzirom da se u posljednje vrijeme dosta knjigovodstvenih servisa počelo baviti vođenjem poslovnih knjiga neprofitnih organizacija, što zbog dodatne mogućnosti zarade što zbog sve kompliciranijeg i opširnijeg knjigovodstva , zakonski predstavnici udruga moraju biti svjesni da novčanu kaznu za neispravno i pogrešno vođenje poslovnih knjiga neće platiti knjigovodstveni servis, već udruga i zakonski predstavnik.

Ukoliko niste sigurni da li je vaša udruga obveznik jednostavnog ili dvojnog knjigovodstva možete to vrlo lako provjeriti u Registru neprofitnih organizacija na web adresi https://banovac.mfin.hr/rnoprt/, klikom na link te upisom jednog od traženih podataka u tražilicu otvaraju vam se svi podaci o udruzi, tako uz osnovne podatke, te podatke o tome koju vrstu računovodstva udruga vodi, možete vidjeti i financijske izvještaje udruga koji se od početka godine javno objavljuju. Budući da je za udruge koje vode jednostavno knjigovodstvo propisana obveza financijskog izvještavanja tek od 2015. godine pa nadalje, prvi izvještaja takve vrste bit će javno objavljeni na stranicama Registra tijekom 2016. godine.

Ukoliko je u Registru neprofitnih organizacija upisano da ste u obvezi voditi dvojno knjigovodstvo ,a vi vodite jednostavno razmislite dobro o propisanim sankcijama. Iako je Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija stupio na snagu prije skoro godinu dana većina udruga još nije svjesna da su već krajem prethodne godine završila stara dobra vremena kada se radilo prema Uredbi temeljem koje nisu bile propisan nikakve kaznen odredbe dok veliki dio “novog” Zakona čine jasno definirane visoke kazne kojih bi zakonski predstavnici udruga trebali biti svjesni u svakom trenutku odlučivanja i vođenja udruge. Istim Zakonom propisano je također da su sve udruge nakon osnivanja prve tri godine dužne voditi dvojno knjigovodstvo , do trenutka zadovoljavanja uvjeta za prelazak na jednostavno knjigovodstvo, tj. ako je udruga u prve tri godine imala prihode manje od 230.000 kuna te imovinu čija je vrijednost manja od 230.000 kuna tada udruga donosi Odluku o ulasku u sustav jednostavnog knjigovodstva u roku od 60 dana od početka godine, te prikazuje promjenu o prelasku na RNO-P obrascu koje dostavlja Registru neprofitnih organizacija.

Dakle, ukoliko već niste, krajnje je vrijeme da se trgnete i ozbiljno shvatite poslovanje svoje organizacije budući da udruge više nisu u “sivoj zoni”, pri čemu su propisane kazne sve samo ne zanemarive, pa tako propisana novčana kazna za udrugu koja vodi dvojno knjigovodstvo, a pri tome ne poštuje zakonske odredbe iznosi od 5.000 do 200.000 kuna dok za zakonskog predstavnika kazna iznosi od 5.000 do 20.000 kuna, za udruge koje vode jednostavno knjigovodstvo propisana kazna je od 1.000 do 50.000 kuna, a za zakonskog predstavnika od 1.000 do 10.000 kuna.

HBOR-OV KREDIT OD SADA I ZA SUFINANCIRANJE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) uvela je novi kreditni program namijenjen financiranju pripreme i izrade projektne i ostale investicijske dokumentacije

U pripremi investicijskih projekata financiranje troška izrade projektne i ostale investicijske dokumentacije poduzetnicima nerijetko predstavlja značajan problem u zatvaranju financijske konstrukcije.

Upravo zato HBOR uvodi novi kreditni program kojem je cilj omogućiti investitorima sredstva potrebna za izradu projektne i ostale investicijske dokumentacije, poduprijeti stvaranje poticajnog okruženja za ulaganje u investicijske projekte i time posredno poticati razvoj proizvodnje proizvoda i pružanja usluga namijenjenih realizaciji investicijskih projekata.

Sredstvima kredita moguće je financiranje izrade idejnog rješenja, investicijske studije, troškovnika, studije utjecaja na okoliš, ishođenja lokacijske, građevinske i uporabne dozvole te ostale dokumentacije koja je neophodna za realizaciju investicije. Sredstva se, među ostalim, mogu koristiti i za izradu dokumentacije za projekte koji će se nominirati za financiranje u okviru Plana ulaganja za Europu (Junkerov plan).

Sredstvima kredita može se financirati priprema projekata javnog i privatnog sektora, a korisnici kredita mogu biti jedinice lokalne i područne samouprave, komunalna društva, trgovačka društva, obrti, fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zadruge i ustanove.

Zahtjev za kredit s pripadajućom dokumentacijom podnosi se izravno u HBOR.

Moguće je kreditiranje 100 posto troškova izrade projektne dokumentacije s PDV-om. Rok otplate kredita je do 5 godina uz godišnju kamatnu stopu od 6 posto.

Detaljnije informacije o programu možete pronaći na stranicama HBOR-a www.hbor.hr

Komasacija poljoprivrednog zemljišta

Voditelj tribine bio je prof. dr. sc. Ivo Grgić, predsjednik HAED-a i zamjenik predsjednika Kluba znanstvenika UBH Prsten koji je na početku predavanja pozdravio sve nazočne i najavio temu o kojoj je govorila ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište mr. sc. Blaženka Mičević.
Na početku izlaganja istaknula je da je cilj komasacije pridonijeti razvoju kompetitivnog poljoprivrednog sektora i održiva ruralnog razvoja u Hrvatskoj. Poljoprivreda je definirana kao strateška grana gospodarstva RH u kojoj ukupna površina poljoprivrednog zemljišta iznosi 2 700 000 ha. Prema DZS-u korištena poljoprivredna površina 2013. iznosi 2 603 970 ha, od toga na državno poljoprivredno zemljište otpada 738 126 hektara. Kako je deklarativno opći cilj ”unapređenje sela i razvoj poljopivredne proizvodnje“ za koji se svi zalažu potrebno je rezimirati postojeće stanje sela i ruralnog prostora i vidjeti kolika je usitnjenost posjeda, kakva je zakonska regulativa, koliko je neobrađenog zemljišta, mladih obitelji poljoprivrednika, staračkih domaćinstava, koje se tehnologije koriste u poljoprivredi, kako se rješavaju štete od suše, poplava, problemi navodnjavanja i odvodnje, te, na kraju, kakva je uopće konkurentnost naših poljopivrednika? Jedna od mjera za sanaciju s kojom bi se smanjili ili potpuno sanirali problemi u poljoprivredi jest komasacija zemljišta.
Napokon, nakon 24 godine može se ustvrditi da se na tom planu Hrvatska pomaknula s mjesta. Temeljem prijedloga Ministarstva poljoprivrede iz 2014. na snagu je 20. svibnja 2015. stupio novi Zakon o komasaciji. Zadnji Zakon o komasaciji bio je donesen za vrijeme Jugoslavije, 1987. godine. Prema podacima Državne geodetske uprave iz 2013. u razdoblju od 129 godina, od 1862. – 1991. u Hrvatskoj je komasirana površina iznosila 822 704 hektara.

Naime, u Hrvatskoj se od 1991. do 2008. nije provodila komasacija. Zbog nepostojanja zakonskog okvira u provedbi nije realiziran poseban ugovor iz 2008. godine između RH i Kraljevine Švedske o implementacijskoj fazi projekta ”Komasacija u Republici Hrvatskoj“. Svrha mu je bila podupiranje nacionalne politike okrupnjavanja zemljišta kroz dizajn i razvoj zakonskog okvira za okrupnjavanje zemljišta. Dok se u Hrvatskoj nije ništa poduzimalo, komasaciju su provodile: Slovenija, Srbija, Makedonija, Češka, Poljska, Bugarska, Rumunjska, Turska, Njemačka, Litva, Latvija, Estonija.
Ciljevi novodonesenog zakona okrupnjavanje je katastarskih čestica u veće i pravilnije radi njihova ekonomičnijeg iskorištavanja i stvaranja povoljnijih uvjeta za razvoj proizvodnje; osnivanje i izgradnja poljoprivrednih putova, izgradnja vodnih građevina za melioracije – hidromelioracijskih sustava za odvodnju s pravilno oblikovanim poljoprivrednim parcelama te kanalskom i putnom mrežom s odgovarajućim objektima; izvođenje i drugih radova na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi, sređivanje imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu. Zakon omogućava povećanje konkurentnosti poljoprivrednika stvaranjem povoljnijih uvjeta za proizvodnju jer omogućava kupovinu i prodaju zemljišta u postupku komasacije; prenamjenu zemljišta (slabije plodna u šumska ili močvarna područja), izgradnja prometnica u skladu s krajobrazom.

Osim poboljšanja uvjeta života i rada poljoprivrednika na selu, stvorilo bi se i transparentno tržište nekretnina: novi katastar i zemljišne knjige, osiguranje posjeda i vlasništva, te novih prostornih podataka.
Postupak se provodi na temelju višegodišnjih planova (pet i više godina) u kojima se definiraju prioritetne površine, izvori financiranja i rokovi za provođenje. Programe priprema Agencija za poljoprivredno zemljište, sklapa ugovore, objavljuje javne natječaje za izvođenje stručnih geodetskih radova za izgradnju vodnih građevina, zaključuje ugovore s izabranim ponuditeljima. Prije pokretanja postupka komasacije saziva se skup vlasnika i posjednika, predstavnika lokalne i područne samouprave te treće zainteresirane osobe.

Agencija imenuje povjerenstvo za procjenu zemljišta. Župan imenuje županijsko komasacijsko povjerenstvo na prijedlog Ministarstva pravosuđa. Državno komasacijsko povjerenstvo imenuje i razrješava Vlada RH na prijedlog Ministarstva pravosuđa, a ono odlučuje o žalbama protiv rješenja županijskog komasacijskog povjerenstva. Odbor sudionika komasacije sastavlja županijsko komasacijsko povjerenstvo koje je sastavljeno od sudionika komasacije te je njegova uloga savjetodavna. Implementacija komasacije počinje 2016. godine, a u 2015. u realizaciji su pilot-projekti kojima je svrha provjeriti kako će zakon funkcionirati u praksi i dati odgovore na probleme na terenu. Potrebno je, također, odrediti potrebne procedure i definirati troškove, te donijeti podlogu za podzakonske akte. Za tu svrhu izabrano je pet lokacija u RH prema kriterijima poljoprivredne aktivnosti, postotku fragmentirane površine, stanju u zemljišnim knjigama, broju odsutnih vlasnika i udjelu državnog vlasništva. Nakon izlaganja uslijedilo je mnoštvo pitanja i prijedloga vezano za komasaciju, ali i zamolbi za rješavanje konkretnih problema vezanih za zemljišnu problematiku s kojima se susreću pojedini sudionici Tribine.
Nakon Tribine, sukladno tradiciji promicanja pozitivnih primjera iz poljoprivredne prakse, predstavljeno je OPG vlasnice Silvije Dovečer, mag. ing. agr. iz mjesta Gornji Draganec. Vlasnica je upoznala okupljene s povijesti svoga gospodarstva te o stanju u voćarsko-vinogradarskoj proizvodnji, a o kvaliteti jabuka i krušaka mogli smo se i osobno uvjeriti.